Beč, 10. prosinca 2018.

Rat i umjetnost

 U Veleposlanstvu RH u Beču održano je 10. prosinca 2018. izlaganje dr.sc. Sanje Nikčević pod nazivom „Rat i umjetnost. Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu – od svetišta do nametnute krivnje“.  U zanimljivom i dinamičnom predavanju je dr.sc. Nikčević predstavila kazališnu umjetnost u Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, naglasivši kako su kazališne kuće u Zadru, Dubrovniku i Osijeku radile i za vrijeme najvećeg razaranja. Izlaganje je naišlo na snažan interes kod publike, koja je došla u velikom broju na posljednju manifestaciju koju je Veleposlanstvo RH u Beču održalo u svojim prostorijama u 2018. godini.

U svom izlaganju dr. Nikčević predstavila je aktivnosti kazališnih skupina u gradovima koji su bili najviše pogođeni stradanjima u Domovinskom ratu. Tako je istaknula kako je deset minuta prije početka predstave „Kabaret sklonište“ u Zadru 1992. godine pred samu zgradu caffe bara Basket, u kojem je predstava igrala, pala bomba. Prva premijera u ratnom Osijeku te iste 1992. godine bila je predstava „Koraci“ S. Becketta, a sama izvedba je prekinuta jer je publika zbog bombardiranja napustila izvedbu pred sam kraj, dok je tadašnji intendant osječkog HNK jedva uspio nagovoriti glumce da napuste prostoriju kako bi sačuvali živu glavu. Dr. Nikčević je posebno istaknula izvedbu predstave „Sveti Roko na brdu“, iz koje je prikazan i kratki ulomak, koja je igrala u Zadru u izvedbi Marije Kohn i Ljubomira Kapora (tekst je napisao Milan Grgić a predstavu režirao Marin Carić). Radnja se odvija u imaginarnom selu u splitskom zaleđu, a tematizira svećenika i župljanku koji jedini ostaju u selu posvećeni svojim uobičajenim aktivnostima i ne obaziru se na nadolazećeg neprijatelja koji želi okupirati selo. U Osijeku je 7.7.1992. postavljena Zajčeva opera „Zlatka“ kao prva premijera, a kako su posvjedočili djelatnici kazališta, svima je bilo stalo da se u ratnoj sezoni izvede barem jedna operna premijera. I dubrovačko kazalište je u svibnju ratne 1992. imalo dvije premijere: „Najduži dan Marije Terezije“ Mire Gavrana i Krlićevu dječju predstavu „Jaje“. Iste godine premijerno je prikazana „Farsa od gvere“ Matka Sršena, koja tematizira susret dvojice staraca – jednog uglednog građanina i jednog osobenjaka – na mjestu bombardiranja upravo na dan najvećeg napada – 6.12.1991. Cijeli niz uspješnih primjera pokazao je kako je dramska umjetnost za vrijeme Domovinskog rata podizala moral i raspoloženje u društvu, i time dala veliki doprinos konačnoj pobjedi.

Dr.sc. Sanja Nikčević, teatrolog i kazališni kritičar, trenutno je aktivna kao redoviti profesor teatrologije na Umjetničkoj akademiji i doktorskom studiju Filozofskog fakulteta u Osijeku, na kojima drži kolegije o  anglo-američkoj i hrvatskoj  drami, kazališnoj kritici te povijesti drame i kazališta. Istovremeno djeluje kao publicist iz područja teatrologije i kazališni kritičar, a svoje tekstove je objavljivala u Večernjem listu, Vjesniku, Vijencu i Hrvatskom slovu, kao i na relevantnim internetskim portalima. Autorica je preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka koje je objavila u nizu domaćih i stranih časopisa, a uredila je pet antologija i deset autorskih knjiga.