Beč, 16. studenog 2018.

Blagoje Bersa u Veleposlanstvu RH u Beču

Veleposlanstvo RH u Beču organiziralo je u studenom dva događaja posvećena hrvatskom skladatelju Blagoju Bersi. U suradnji s Hrvatskim glazbenim zavodom iz Zagreba održano je u ponedjeljak, 5.11. predavanje po nazivom „Što mi duša šapće, to sam stavio u note“, u kojem je dr.sc. Nada Bezić predstavila glavne naglaske iz biografije i opusa hrvatskog skladatelja, a u petak, 16.11. je Zagrebački gitaristički kvartet u sklopu projekta „Bersijada“ održao koncert s djelima Berse i njegovih suvremenika u obradi za četiri gitare.

U svom predavanju o životu i djelu Blagoja Berse, dr. Bezić je uvodno istaknula da je citat iz Bersinog dnevnika po kojem je nazvano cijelo predavanje nastao upravo u Beču 1914. godine. Bersin opus kvantitetom nije velik kao opusi nekih drugih skladatelja, kao npr. njegovog učenika Papandopula, no bez obzira na to, Blagoje Bersa se ubraja među najznačajnije i najveće hrvatske skladatelje. U opusu koji obuhvaća stotinjak skladbi posebno mjesto zauzimaju solo popijevke i klavirske skladbe, a među njegova najznačajnija ostvarenja se ubrajaju djela za orkestar i tri opere. Blagoje Bersa prvi je među hrvatskim skladateljima skladao za nijemi film, i to „Neretvansku vilu“, nastalu po predlošku austrijskog pisca Roberta Michela. Iako je rođen u Dubrovniku, svojim zavičajem Bersa je smatrao Zadar, što se jasno iščitava iz njegovih dnevničkih zapisa. Nakon školovanja u Zadru Bersa odlazi u Zagreb, gdje je skladateljski zanat učio kod Ivana Zajca, no već 1896. ga nalazimo u Beču u kojem upisuje konzervatorij u klasi Roberta Fuchsa, učitelja Mahlera, Sibeliusa i Wolfa. Nakon završetka studija kratko živi u Sarajevu, Splitu i Grazu, nakon čega se vraća u Beč u kojem provodi 16 godina. Hrvatsko društvo skladatelja je na zgradi u petom bečkom kotaru, gdje je skladatelj proveo najveći period, 2005. postavilo spomen-ploču s portretnim reljefom. U Beču su nastale i opere „Oganj“, djelo koje je nakon Zajčevih ostvarenja obilježilo pravu prekretnicu u povijesti hrvatske glazbe, i kasnije „Postolar iz Delfta“ koji je izveden i u bečkoj Volksoperi. Bersa se 1919. vraća u Zagreb, u kojem ostaje do smrti 1934. Kompoziciju i instrumentaciju je predavao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj je odgojio niz skladatelja koji su obilježili cijelo 20. stoljeće. Brojna je publika imala priliku poslušati ulomke iz Bersinih djela, među ostalima i solo pjesmu „Seh duš dan“ i ulomak iz simfonijske pjesme „Sunčana polja“. U sklopu predavanja je dr. Bezić predstavila i projekt Sabrana djela Blagoja Berse, koji je pokrenula dr.sc. Eva Sedak u Hrvatskom glazbenom zavodu. Kao dio projekta objavljeno je 15 notnih izdanja, dnevnik i dva sveska korespondencije velikog skladatelja.

Nastavno na projekt Hrvatskog glazbenog zavoda Koncertna direkcija Zadar je osmislila projekt Bersijada, u sklopu kojega su između ostalog i Bersina klavirska djela obrađena za kvartet gitara. To je bio povod za koncert Zagrebačkog gitarističkog kvarteta održanog u Veleposlanstvu RH u Beču, na kojem su izvedena djela Berse ali i njegovih suvremenika Debussyja, Ravela i De Falle. Dodatnu vrijednost koncerta predstavljala su čitanja iz Besinog dnevnika, za koja je bio zadužen glumac Duško Modrinić. Oba događaja naišla su na veliki odaziv među hrvatskom i austrijskom publikom, koja je iskoristila priliku i razgledala izložbu „Otto Wagner i hrvatska arhitektura“ postavljenu u Veleposlanstvu RH u Beču.